„Najsloženija i najrizičnija operacija u historiji“: Vojska SAD-a Trumpu predstavila plan za „nemoguću misiju“

Rizičan plan slanja američkih komandosa u Iran kako bi zaplijenili obogaćeni uranij napravljen je na zahtjev predsjednika Donalda Trumpa, a stručnjaci upozoravaju da bi bila riječ o jednoj od najsloženijih vojnih operacija u historiji.

Prema navodima izvora upoznatih s planom, američka vojska je prošle sedmice predstavila Trumpu prijedlog koji podrazumijeva slanje kopnenih snaga u Iran, uz dopremanje teške mehanizacije za iskopavanje i čak izgradnju piste kako bi transportni avioni mogli iznijeti skoro 1.000 funti visoko obogaćenog uranija iz zemlje, piše Washington Post.

Ovaj plan, koji ranije nije bio javno poznat, pokazuje da Trump razmatra izuzetno rizičnu specijalnu operaciju s velikim ulozima. Administracija je, kako se navodi, već razmatrala ovakvu mogućnost, o čemu je prvi izvijestio Wall Street Journal.

Cilj SAD-a ostaje da ograniči iranske kapacitete za razvoj nuklearnog oružja, ali stručnjaci upozoravaju da bi ovakva misija bila bez presedana u ratnim uslovima. Zahtijevala bi angažman stotina ili hiljada vojnika, transport opreme i višesedmične operacije duboko na teritoriji Irana, pod neprijateljskom vatrom.

Administracija je Iranu nedavno ponudila plan u 15 tačaka za okončanje rata, uključujući zahtjev da Teheran preda svoj obogaćeni uranij, koji je Trump nazvao „nuklearnom prašinom“. Iran je taj prijedlog odbio, iako je ranije sugerirao da bi mogao „razblažiti“ materijal na niži nivo obogaćenja.

Visokorizična misija

„Ovo bi bila jedna od, ako ne i najveća i najsloženija specijalna operacija u historiji“, rekao je bivši zvaničnik Pentagona i CIA-e Mick Mulroy, upozoravajući da predstavlja „veliki rizik za snage“.

Trump je dodatno podgrijao spekulacije kada je pozvao građane da gledaju emisiju voditelja Fox Newsa Marka Levina, koji je izjavio da bi SAD trebale poslati „specijalizirane“ trupe kako bi preuzele iranske zalihe uranija. „Zašto bi nam trebale trupe na terenu? Pa, ima mnogo razloga, a ne bi ih trebalo 300.000. Riječ je o ovom uraniju“, rekao je Levin.

Iako je Trump u kampanji obećavao kraj ratova, sada ulazi u petu sedmicu sukoba s Iranom, koji se do sada uglavnom vodio iz zraka u saradnji s Izraelom. Pokretanje kopnene operacije značilo bi značajno povećanje rizika i uključivanje komandosa i dodatnih trupa.

Portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt poručila je: „Zadatak Pentagona je da pripremi opcije kako bi vrhovni komandant imao maksimalan izbor. To ne znači da je predsjednik donio odluku.“

Ministar odbrane Pete Hegseth naglasio je jedan od ključnih motiva: „Kao što je predsjednik Trump više puta rekao — Iran ne može imati nuklearnu bombu i neće je imati.“

Koliko uranija posjeduje Iran

Prema Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju, Iran posjeduje oko 440 kilograma uranija obogaćenog do 60 posto, što je blizu nivoa potrebnog za oružje. Više od polovine nalazi se u podzemnim tunelima kod Isfahana, na dubini većoj od 90 metara, dok je ostatak u postrojenju Natanz i drugim lokacijama.

Satelitski snimci ukazuju da su neposredno prije izraelskih i američkih napada bareli s materijalom premještani u tunele. Međutim, pristup tim skladištima sada je otežan zbog ruševina nastalih nakon bombardovanja.

General IAEA Rafael Grossi upozorio je da je materijal „veoma kontaminirajući“ i da bi direktan udar mogao izazvati radioaktivno zagađenje.

Da bi došli do uranija, američki vojnici bi morali probiti beton i zaštitne slojeve, izvući kontejnere i transportovati ih avionima, što je proces koji bi mogao trajati sedmicama ili mjesecima.

Kako bi izgledao plan

Bivši komandant američkih snaga na Bliskom istoku, general Joseph Votel, smatra da bi idealno rješenje bilo primirje i saradnja s IAEA, ali dodaje da je operacija moguća i u borbenim uslovima. „Postoji mnogo rizika. Vjerovatno bi bilo žrtava. Ali to je posao specijalnih snaga“, rekao je on.

Plan bi zahtijevao prvo neutraliziranje iranske odbrane, zatim padobransko zauzimanje teritorije, izgradnju piste i konstantno snabdijevanje. U operaciji bi učestvovali i civilni nuklearni stručnjaci i inženjeri.

Bivši specijalci upozoravaju da bi ulazak u podzemne objekte bio izuzetno opasan, uz rizik od eksplozija, zračenja i zamki. „To je spor, precizan i izuzetno smrtonosan proces“, rekao je jedan od njih.

Čak i povlačenje iz Irana predstavljalo bi rizik, jer bi trupe i materijal bili izloženi napadima tokom evakuacije.

Za razliku od operacija poput likvidacije Osame bin Ladena, koje su trajale satima, ova misija mogla bi trajati sedmicama. Kako je jedan bivši zvaničnik slikovito rekao: „Ovo nije kao da kupujete auto — ovo je kao da kupujete cijelu fabriku.“

Dodatni problem je i to što danas postoji mali broj vojnika obučenih za ovakve zadatke, a fokus američke vojske posljednjih godina bio je na drugim prijetnjama, poput Sjeverne Koreje i terorizma.